IZLOŽBE · Umjetnička galerija Dubrovnik
VIDLJIVE
Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb, 18.5. – 1.10. 2023.
Muzej moderne i suvremene umjetnosti, Rijeka, 15.12. 2023.-6.2.2024.
Galerija umjetnina, Split, 22.2. – 30.3.2024.
Umjetnička galerija Dubrovnik, 13.4. – 26.5. 2024.
Međuinstitucionalni projekt i izložba Vidljive je nastao u suradnji Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Muzeja moderne i suvremene umjetnosti Rijeka, Umjetničke galerije Dubrovnik, Muzeja likovnih umjetnosti Osijek i Galerije umjetnina u Splitu.
Postav izložbe, Galerija umjetnina Split, foto: Robert Matić
Projekt je rezultat istraživanja zastupljenosti umjetnica u umjetničkim zbirkama muzejskih institucija, a ujedno predstavlja i određene aspekte i mapiranje suvremene umjetničke prakse autorica u Hrvatskoj. Cilj projekta je osvijestiti nužnost za ravnopravnom vidljivošću i zastupljenošću autorica u muzejskim zbirkama i programskim realizacijama koje do sada imaju udio tek 10 – 15%. Umjetnička produkcija autorica obuhvaća širok raspon tema i senzibiliteta te nedvojbeno zaslužuje veću vidljivost i pozornost stručne i šire javnosti. Kroz tematske cjeline izložba, uz radove iz muzejskih fundusa, predstavlja i umjetničku produkciju autorica koje su se kroz svoj umjetnički rad kvalitetom visoko pozicionirale na umjetničkoj sceni a nisu nužno zastupljene u muzejskim zbirkama.
Postav izložbe, Galerija umjetnina Split, foto: Robert Matić
Najveći dio čine umjetnice aktivne tijekom i nakon devedesetih (tzv. tranzicijska generacija), od vremena kada promjenu paradigme u umjetnosti prate smjena ideologija, tranzicije i sociopolitička previranja. Navedene društvene promjene uvelike su utjecale na vidljivost autorica koje su ostvarile radove visoke umjetničke kvalitete, ali okolnosti (rat, geopolitičke promjene, migracije) su na neki način njihovu produkciju stavile na margine vidljivosti što je utjecalo i na muzejske otkupe, kao i na njihovu nedostatnu kritičku i teorijsku vidljivost. Opseg istraživanja ovoga projekta obuhvaća i dio umjetnica aktivnih još 1980-ih godina koje su bile odmaknute od dominantnih umjetničkih narativa tog vremena. Kroz timski rad i umrežavanje srodnih institucija nastoji se omogućiti jačanje svjesnosti o važnosti jednakosti i istih mogućnosti i promidžbe produkcije autorica na polju vizualnih umjetnosti.
Postav izložbe, MSU Zagreb, foto: Ana Opalić
Umjetnice predstavljene u projektu:
Marija Ančić, Milijana Babić, Lara Badurina, Gordana Bakić, Selma Banich, Maša Barišić, Breda Beban, Ana Bilankov, Duška Boban, Mara Bratoš, Sonja Briski Uzelac, Hrvoslava Brkušić, Josipa Bubaš, Jasenka Bulj, Nikolina Butorac, Branka Cvjetičanin, Tajči Čekada, Tanja Dabo, Vlasta Delimar, Tanja Deman, Ivana Dražić Selmani, Katerina Duda, Jadranka Fatur, Vera Fischer, Ivana Franke, Maja S. Franković, Sonja Gašperov, Martina Grlić, Tina Gverović, Nicole Hewitt, Vlatka Horvat, Ana Hušman, Dunja Ivanišević, Katarina Ivanišin - Kardum, Sanja Iveković, Helena Janečić, Paulina Jazvić, Ivana Jelavić, Jagoda Kaloper, Nina Kamenjarin, Nives Kavurić-Kurtović, Ivana Keser, Lana Ključarić, Nikolina Komljenović, Božena Končić Badurina, Jelena Kovačević, Martina Kramer, Ines Krasić, Andreja Kulunčić, Nina Kurtela, Mirna Kutleša, Ana Kuzmanić, Margareta Lekić, Kristina Leko, Dubravka Lošić, Luiza Margan, Kristina Marić, Ines Matijević Cakić, Martina Meštrović, Martina Mezak, Kata Mijatović, Hana Miletić, Alieta Monas Plejić, Petra Mrša, Ana Mušćet, Nadija Mustapić, Irma Omerzo, Ana Opalić, Magdalena Pederin, Ivana Pegan, Mariana Pende, Jelena Perić, Ana Petrović, Vesna Pokas, Renata Poljak, Ivana Popović, Vesna Popržan, Ana Požar Piplica, Sonja Pregrad, Nika Radić, Lala Raščić, Kristina Restović, Nika Rukavina, Neli Ružić, Edita Schubert, Nives Sertić, SofijaSilvia, Ana Sladetić Šabić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, Lana Stojićević, Matea Šabić Sabljić, Jasna Šikanja, Vlatka Škoro, Mia Štark, Sanja Švrljuga - Milić, Ksenija Turčić, Zrinka Užbinec, Celestina Vičević, Sandra Vitaljić, Ana Vivoda, Ivona Vlašić, Mirjana Vodopija, Zlata Vucelić, Tanja Vujasinović, Anabel Zanze, Vlasta Žanić, Darija Žmak Kunić.
Uz Martinu Munivranu (MSU, Zagreb), autoricu projekta i koncepcije, na projektu kao stručne suradnice i kustosice sudjeluju: Jasminka Babić (GU Split), Vilma Bartolić (u suradnji s Brankom Benčić i Dianom Zrilić, MMSU, Rijeka), Valentina Radoš (MLU, Osijek), Rozana Vojvoda (UGD, Dubrovnik), Ana Škegro (MSU, Zagreb) za izvedbeni i diskurzivni program, Branka Benčić (MMSU, Rijeka) za filmski program.
.jpg)
Postav izložbe, Galerija umjetnina Split, foto: Robert Matić
Umjetnice predstavljene na izložbi u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik:
Marija Ančić, Breda Beban, Duška Boban, Mara Bratoš, Sonja Briski Uzelac, Jasenka Bulj, Branka Cvjetičanin, Tanja Dabo, Vlasta Delimar, Tanja Deman, Ivana Dražić Selmani, Jadranka Fatur, Vera Fischer, Sonja Gašperov, Tina Gverović, Sanja Iveković, Vlatka Horvat, Ana Hušman, Helena Janečić, Katarina Ivanišin-Kardum, Paulina Jazvić, Ivana Jelavić, Nives Kavurić – Kurtović, Lana Ključarić, Božena Končić Badurina, Mirna Kutleša, Nina Kurtela, Ana Kuzmanić, Margareta Lekić, Kristina Leko, Dubravka Lošić, Ines Matijević Cakić, Alieta Monas Plejić, Petra Mrša, Ana Opalić, Ivana Pegan, Mariana Pende, Jelena Perić , Ana Petrović, Renata Poljak, Vesna Popržan, Ana Požar Piplica, Nika Radić, Lala Raščić, Kristina Restović, Nika Rukavina, Neli Ružić, Edita Schubert, Nives Sertić, Maja S. Franković, Ana Sladetić Šabić, Marijana Stanić, Sandra Sterle, SofijaSilvia, Lana Stojićević, Matea Šabić Sabljić, Jasna Šikanja, Vlatka Škoro, Sandra Vitaljić, Ivona Vlašić, Mirjana Vodopija, Zlata Vucelić, Anabel Zanze, Vlasta Žanić, Darija Žmak Kunić
Postav izložbe, Galerija umjetnina Split, foto: Robert Matić
U izvedbenom dijelu programa u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik u subotu 18.5. planiran je plesni performans Zrinke Užbinec, a u subotu 25.5. performans Nine Kamenjarin.
Projekt je ostvaren uz podršku Ministarstva kulture i medija RH u suradnji s Uredom Europskog parlamenta u Hrvatskoj te gradova Rijeke, Dubrovnika, Zagreba, Osijeka i Splita.
Postav izložbe, MSU Zagreb, foto: Ana Opalić
BRANKO KOVAČEVIĆ (1911.-1988.) Iz dubrovačkih zbirki
14.12.2023. - 24.3.2024.
Autorica i kustosica izložbe: dr.sc. Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik
Suradnica na izložbi: dr.sc. Vesna Čučić
Žene iz Dalmatinske zagore, 1962., ulje na platnu
Izložba se bavi interpretacijom opusa Branka Kovačevića i ističe njegove najvažnije preokupacije u određenim periodima - dijalog s nasljeđem moderniteta, shvaćanje forme i prostora te poglavito odnos prema dubrovačkom ambijentu. Mediteranski i dubrovački kontekst neizostavan je u proučavanju i valoriziranju djela Branka Kovačevića, bilo da je riječ o prikazima kamene školjke Dubrovnika koju umjetnik interpretira konstruktivističkim leksikom, slikama gradskih i otočkih kuća i đardina ili melankoličnim interijerima s bezbrojnim referencijama na neka prošla razdoblja.
Dubrovačke konstrukcije, 1958., tempera na papiru, 56,5 x 79,3 cm
Na više od sto šezdeset djela predstavlja se presjek umjetnikovih slikarskih istraživanja od prvih crteža s Akademije likovnih umjetnosti iz 1934. godine do posljednjih radova iz 1988. godine. Obuhvaćeni su Kovačevićevi rani interijeri i dubrovačke vedute koje radi kasnih četrdesetih i ranih pedesetih godina, ciklus „Žene iz Dalmatinske zagore“ i „Arizona“ iz sredine šezdesetih godina, slike iz sedamdesetih godina u kojima umjetnik ostvaruje svoju inačicu postkubizma, te melankolični, atmosferski interijeri koje radi osobito intenzivno od kasnih sedamdesetih godina do kraja svog života i koji predstavljaju veliki doprinos tom slikarskom žanru u hrvatskom slikarstvu. Predstavljeni su i rijetko izlagani putopisni radovi - tempere i akvareli koji nastaju tijekom čestih putovanja u Pariz, Veneciju ili Firencu, u kojima potpuno neopterećeno pristupa motivu, stvarajući poetične vizualne zabilješke trenutka i atmosfere.
Firenca. 1986., akvarel na papiru
Izložena su djela iz javnog i privatnog vlasništva u Dubrovniku, a najveći broj umjetnina posuđen je od dr.sc. Vesne Čučić, pastorke Branka Kovačevića, ujedno i stručne suradnice na izložbi. Autorica i kustosica izložbe je dr.sc. Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik.
Crvena planina, Arizona, ulje na platnu, 60 x 121 cm
Biografija:
Branko (Branimir) Kovačević rodio se 30. studenog 1911. u Zadvarju u Dalmatinskoj zagori. Već u ranom djetinjstvu seli se s roditeljima u Trst, a potom u Rijeku, Vis i Split. U Splitu pohađa gimnaziju i paralelno slikarsku školu Emanuela Vidovića. Od 1934. do 1938. studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Beogradu, u klasi profesora Ljube Ivanovića preko kojeg upoznaje slikarstvo minhenskog kruga i profesora Ivana Radovića koji ga upoznaje s modernim pariškim slikarstvom. Po završetku školovanja vraća se u Split, iznajmljuje atelijer i intenzivno radi. Sudjelovanjem na izložbi „Pola vijeka hrvatske umjetnosti“ 1938./39. počinje njegovo prisustvo u suvremenom hrvatskom slikarstvu. Od 1940. do 1943. profesor je u gimnaziji u Novoj Gradiški. Sudjelovao je u antifašističkom pokretu te se 1943. prebacuje u Split, 1944. na Vis, a potom u Šibenik. Nakon oslobođenja, u Splitu i drugim gradovima, zaključno sa Zagrebom, Kovačević organizira izložbu umjetnika partizana na kojoj i sam sudjeluje. U Dubrovnik, u kojemu će živjeti i stvarati do kraja života, dolazi 1945. i s Kostom Strajnićem radi na osnivanju Umjetničke galerije Dubrovnik čiji je prvi kustos, a od 1947. do 1952. ravnatelj. Jedan je od osnivača Dubrovačkih ljetnih igara i predsjednik Udruženja likovnih umjetnika iz Dubrovnika. Bavio se scenografijom, izradom plakata, objavljivao je članke, eseje i likovne kritike. Njegova su djela postala dio fundusa svih hrvatskih muzeja koji se bave modernom umjetnošću, izlagao je po cijelom svijetu, osobito intenzivno u Italiji, gdje doživljava pozornost kritike. Monografija slikara u autorstvu likovnog kritičara Josipa Depola, izdana je 1986. godine. Branko Kovačević umro je u Krapinskim Toplicama 4. listopada 1988.
, 1948, ulje na platnu,106 X 94 cm.jpg)
Umjetnikova obitelj (Doručak Dunje i Jasenke), 1948., ulje na platnu, 106 x 94 cm
JASLICE U GALERIJI
instalacija u prostoru
atrij Umjetničke galerije Dubrovnik
3.12.2023. - 6.1.2024.
zajednički projekt Umjetničke galerije Dubrovnik i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, a koji je organiziran u sklopu programa ovogodišnjeg Dubrovačkog zimskog festivala
Autorice: akademske slikarice Ivona Šimunović, kustos pedagog Umjetničke galerije Dubrovnik i Dubravka Tullio, viši kustos pedagog Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik
Jedna od najljepših božićnih tradicija je postavljanje jaslica, prikaza rođenja Isusova, koje u božićno vrijeme krasi mnoge domove, crkve, trgove, a upravo ta scena, kroz dugi niz stoljeća, služi nam kao neiscrpan izvor nadahnuća u svakom smislu. Značaj simbolike tog prikaza, rođenja Krista, opisana u evanđeljima po Luki i Mateju, pomaže nam da doživimo ono što se dogodilo u Betlehemu kroz maštovitost i kreativnost na djelu.
Smatra se da je prvi scenski prikaz Isusova rođenja u jaslicama uprizorio Franjo Asiški 1223. u talijanskom gradiću Greccio s volom, magarcem i malim Isusom u betlehemskoj štalici. Taj je običaj postao općeprihvaćen u 16. st., s vrhuncem u baroku. Tek u 19. st. postaje dijelom obiteljskog rituala, koje svoje mjesto najčešće pronalaze pokraj božićnog drvca.
Svaka sastavnica tog prikaza ima svoje dublje značenje. Pozadina, kao zvjezdano nebo obavijeno tamom i tišinom, krajolici koji često uključuju ruševine drvenih kuća i špilju, planine i potoci kao znak kako se sav stvoreni svijet raduje rođenju. Anđeli i zvijezda repatica, kao putokaz, pastiri i ovčice, tri mudraca i na kraju, odnosno na početku, Marija, Josip i djetešce Isus. Jaslice, bilo da su to žive jaslice, velike jaslice na trgovima, svečane jaslice u crkvama ili pak one nešto skromnije u obiteljskim domovima, svake su za sebe malo remek djelo koje nas uvodi u radost Božića, obavijene toplinom i nadom u bolje sutra.
Jaslice u atriju Umjetničke galerije Dubrovnik, nastale kao plod suradnje dvaju muzeja, Umjetničke galerije Dubrovnik i Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik, pričaju nam istu priču, ali na jedan malo drugačiji način. Reducirani prikaz koji stavlja u prvi plan tri glavna lika, Mariju, Josipa i Isusa ostavlja nam prostor za daljnje, osobno kreiranje doživljaja kroz pozadinsku igru svjetlosti i sjene, koju omogućuju prozirna, transparentna tijela Svete obitelji. Upravo ta prozirnost i transparentnost ukazuju namjeru, autorica skulptura, na ono otvoreno, jasno i vidljivo, na konačno ali i nedovršeno u oblikovanju ovako zahtjevne teme u javnom prostoru. Scena prožeta raznobojnom svjetlošću tjera nas da zastanemo, da osjetimo zahvalnost i budnost, dok se život odvija oko nas.
Sva tri lika Svete obitelji sastoje se od tri nepravilna blago zakrivljena oblika, različitih nijansi tri iste boje, čineći potpune skulpture pronađene u en face pogledu. Skulpture, dozvolivši volumenu i prostoru da se međusobno dodiruju, stvaraju novi međuprostor koji čitavu kompoziciju čini dinamičnijom.
Marija oblikovana u nijansama plave boje predstavlja transcendentalnost, misterij i božansku prirodu. To je boja neba i zato se smatra uzvišenom. Plava je boja od velike važnosti u umjetničkim tradicijama kršćanstva i ima duboko duhovno značenje koje otkriva različite atribute Blažene Djevice. Ona je također boja budućnosti.
Zelena boja koja se smatra simbolom mira, odredila je Svetog Josipa u ovom postavu. Najveća skulptura, kao prikaz očinstva, oblikovana je u tri nijanse zelene boje, koja u kršćanskoj liturgiji predstavlja nadu, te susret između prošlosti i budućnosti. I naposljetku, malom su djetešcu, centralnoj figuri postava, određene tri različite boje. Magenta, narančasta i žuta. Magenta i narančasta sjedinjavaju vječno sa zemaljskim. Kao simboli nebeskog i zemaljskog kad se spoje, kao da izgube svoju suprotnost. Postaju jedno. Nad tim jedinstvom stoji aureola koja nosi boju svjetlosti, zlata i meda. Boju koja simbolizira sunce te predstavlja radost. Žutu.
Ambijent u kojem je prikaz smješten, atrij Umjetničke galerije Dubrovnik, na jedan svojstven način scenografski oživljava poluzatvoreni prostor špilje u kojoj se i prvotno sve odigrava, i tako doprinosi autentičnosti same scene i onoga što je tradicionalno bitno u koncepciji jaslica, a opet oslobođeno okova tradicije i tradicionalnog poimanja izrade skulptura jaslica. Redefinirajući scenu došašća u jednu transcendentalnu pojavu, promatraču se nudi mogućnost prelaska granice iznad materijalnog svijeta, svijeta današnjice u kojem se nerijetko gubi božićni duh skromnosti i mira. Ovogodišnje jaslice u Galeriji nude jedno novo iskustvo jednostavnosti i transparentnosti Božića, jednu novu lakoću vjerovanja u bolje sutra.
Ivona Šimunović
Biografije autorica:
Ivona Šimunović rođena je u Dubrovniku 1979. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 2002. u klasi profesora Zlatka Kauzlarića Atača. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2006. Izlaže na samostalnim i grupnim izložbama. Osim slikarskim, bavi se i pedagoškim radom. Nastavnica je likovne kulture te organizatorica i voditeljica brojnih likovnih radionica za djecu i odrasle. Od 2020. radi kao kustos pedagog u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik gdje sudjeluje u osmišljavanju, organizaciji i realizaciji edukativnog programa Umjetničke galerije Dubrovnik. Od 2022. članica je Kulturnog vijeća Grada Dubrovnika. Njezini se radovi mogu pronaći u privatnim i javnim muzejskim kolekcijama u Hrvatskoj i inozemstvu. Živi i radi u Dubrovniku.
Dubravka Tullio rođena je u Dubrovniku 1985. godine gdje je završila srednju Umjetničku školu Luke Sorkočevića, smjer slikarski dizajner. Diplomirala je slikarstvo na Umjetničkoj akademiji Sveučilišta u Splitu 2008. godine u klasi profesorice Nine Ivančić. Od 2015. godine zaposlena je u Prirodoslovnom muzeju Dubrovnik na radnom mjestu muzejskog pedagoga. Autorica je i koordinatorica muzejskih i pedagoških programa, festivala i akcija te je autorica i koautorica publikacija Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Autorica je i koautorica brojnih likovnih postava izložbi Prirodoslovnog muzeja Dubrovnik. Bavi se klasičnom ilustracijom. Njezini radovi nalaze se u privatnim kolekcijama u zemlji i inozemstvu. Majka je dvoje djece i članica Hrvatskog društva likovnih umjetnika Dubrovnik i Hrvatskog muzejskog društva. Dobitnica je godišnje nagrade Hrvatskog muzejskog društva za realizirani pedagoško-edukacijski program za 2022. godinu te posebnog priznanja Hrvatskog muzejskog društva za likovni postav izložbe Pod pritiskom 2015. godine. Izlagala je na brojnim grupnim i samostalnim izložbama u Hrvatskoj.
