HR  |  EN

IZLOŽBE · Umjetnička galerija Dubrovnik

80 GODINA UMJETNIČKE GALERIJE DUBROVNIK

22.5. - 13.7.2025.

Autorice izložbe: Petra Golušić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD
Autorica virtualne izložbe: Ivona Šimunović, kustosica pedagoginja UGD


Izložba 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik u formi svojevrsnog vremeplova, prikazuje dinamičnu osamdesetogodišnju povijest Umjetničke galerije Dubrovnik, koja je u svom djelovanju brojnim izložbama, likovnim radionicama, stručnim vodstvima i predavanjima postala živo mjesto interakcije umjetnosti i publike.
Umjetnička galerija Dubrovnik u početku je smještena u ljetnikovcu Crijević Pucić, a od 1948. godine do danas smještena je u vili Banac na Pločama, građevini koju su od 1937. - 1939 projektirali Lavoslav Horvat i Harold Bilinić i koja predstavlja iznimno ostvarenje međuratne hrvatske arhitekture.. Izložena građa obuhvaća bogatu foto-dokumentaciju izložbi moderne i suvremene umjetnosti, međunarodnih izložbi, predavanja, manifestacija, likovnih radionica i promocija od arhivskih do najnovijih fotografija. Predstavljeni su brojni arhivski plakati i katalozi, te djela iz Zbirke moderne i suvremene umjetnosti u kronološkoj putanji od osnutka do danas. Zbirka Umjetničke galerije Dubrovnik omogućuje vrlo pregledno uvid u vremensko razdoblje od početka moderne umjetnosti u Hrvatskoj, na prijelazu devetnaestog u dvadeseto stoljeća, preko raznovrsnih stilskih pravaca dvadesetog stoljeća do suvremenih tendencija u umjetnosti na dubrovačkoj i hrvatskoj sceni.
Autorice izložbe su Petra Golušić, muzejska savjetnica UGD, Jelena Tamindžija Donnart, kustosica UGD i Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica UGD.


3 TEME  IZ SUVREMENE HRVATSKE UMJETNOSTI _ SADRŽAJI I OBLICI _ 1973 


JOSIP VRANČIĆ OTVARA IZLOŽBU SUVREMENE LITOGRAFIJE SJEDINJENIH DRŽAVA_1956


Ivo Dulčić, Stradun, 1956., ulje na platnu


Jan Fabre, Tivoli (po danu), 1990, fotografija prostorne intervencije


Plakat, Tošo Dabac, 2010.


Plakat, Ivan Kožarić, 1973.

U sklopu izložbe 80 godina Umjetničke galerije Dubrovnik postavljena je i virtualna izložba Izvan okvira čija je autorica Ivona Šimunović, a za čiju su produkciju i tehničku podršku zaslužni Pixel design i Loop production. Izložba kroz postojeće muzejske sadržaje stvara nova multimedijalna audio-vizualna iskustva i doživljaje kroz nove tokove prezentacije. Kao takvi, dodatno će naglasiti emociju i reakciju te stvoriti nove komunikacijske procese. Upravo zahvaljujući tim novim načinima prezentacije, muzejski predmet dolazi u središte priče, još naglašenije i intenzivnije, gotovo kao glavni lik nekog filma, koji promišljeno i selektivno osvaja svoju publiku, generaciju koju obilježava novo i dinamično vrijeme konstantnih promjena i razvoja. Izložba nam kroz multimedijalnu produkciju prenosi mali dio fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik koji se za osamdesetu obljetnicu pretvara u virtualno uprizorenje. Ono nam kroz kratko vrijeme nudi atraktivnu, nekonvencionalnu i pokretljivu priču o djelima iz zbirke, vadeći ih iz depoa, iz konteksta muzejskog života i izlaganja oživljujući djela na dosad nepostojeći način. Nova prezentacija slikarstva hrvatske moderne, kroz jedan duhoviti, energični i efektivni način posjetitelja sugestivno vodi u svjetove novih tumačenja i doživljaja, novih značenja i konstrukcija.

 

 

 

VANIŠTA
RETROSPEKTIVA

Autor izložbe: Zdenko Tonković
Kustosica i autorica postava: Ivona Šimunović

21.3. - 11.5.2025.


Retrospektivna izložba jednog od najznačajnijih hrvatskih umjetnika, Josipa Vanište pod nazivom VANIŠTA je ujedno i prva izložba Umjetničke galerije Dubrovnik u obljetničkom izložbenom programu 80. obljetnice od osnutka.
Autor izložbe je povjesničar umjetnosti Zdenko Tonković koji je napisao tri monografije o Josipu Vaništi (vlastita Vaniština naklada 1983., Naprijed 1993., Kratis 2004.), sudjelovao u pripremanju Vaništine knjige crteža (Sveučilišna naklada Liber, 1979.; prva Vaniština knjiga), napisao brojne predgovore i članke o Vaništinom radu, te se u konačnici s autorom prisno družio kroz dugo vremensko razdoblje. Kustosica izložbe je Ivona Šimunović koja je ujedno i autorica postava izložbe.
Ova velika retrospektivna izložba u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik prvo je samostalno predstavljanje ovog važnog umjetnika u Dubrovniku. Na izložbi je predstavljeno umjetnikovo cjeloživotno stvaralaštvo, a izloženo je gotovo 180 djela, a osim djela iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik, djela su posuđena od Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Muzeja suvremene umjetnosti Zagreb, Galerije umjetnina Split, Muzeja grada Karlovca, Muzeja likovnih umjetnosti Osijek, Muzeja grada Rovinja, Galerije umjetnina Slavonski Brod, Nacionalne i sveučilišne knjižnice Zagreb, Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Zagreb, Zaklade Josip Vaništa, Kolekcije Vugrinec Varaždin, Kolekcije Anišić, Kolekcije Krajačić te brojnih privatnih posuditelja. Također, na izložbi je predstavljena i dosad nikad izlagana izvorna arhivska dokumentacijska građa iz razdoblja Gorgone.
Josip Vaništa (1924. – 2018.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih umjetnika: slikar, umjetnik novih praksi, književnik, pedagog. O značaju Vanište za hrvatsku umjetnost govori i činjenica kako je njegovo djelo od početka ožujka postavljeno u stalnom postavu jednog od najvažnijih svjetskih muzeja, MoMA-e u New Yorku i to u sklopu izložbe posvećenoj zagrebačkoj umjetničkoj sceni 60-ih godina prošlog stoljeća u suradnji MoMA-e i MSU Zagreba koja će trajati tri godine.
Vaništa se na kulturnoj sceni pojavio ranih pedesetih godina realizmom drugačijim od onog preferiranog, na izložbi sa Stančićem 1952. godine. Tonković u izložbenom katalogu između ostaloga, za Vaništu navodi: „Poznavatelj i intelektualac Vaništa stvara sa znanjem, dijeleći sudbinu umjetnika jedne kasne civilizacije. Otuda se provlači njegovim slikarstvom neka imanentna elegičnost – kako to zamjećuje Krleža, a mi prepoznajemo kao benignu i definitivnu metamorfozu melankolije, izdvajajući ga konstantno u suvremenom kontekstu i integrirajući u tijekovima velike povijesti umjetnosti kao povijesti duha. Nekada patetičnija i eksplicitnija usprkos hermetizmu prizora, prisutna i na njegovu putovanju krajnjom „gorgonskom“ pustoši, postala je mirna i rezignirana nostalgija jednog erudita i estete. Vaniština je umjetnost ona zrelih kultura, slikarstvo odlazaka, slutnji, čežnji, evazija, praznih ulica i krajolika, umornog i klonulog čovjeka, mrtve prirode svedene do samih elementarnih sadržaja.”


Siva linija na sivoj površini, 1965., 140 x 180 cm, ulje na platnu


XII Kompozicija, 1963., ulje, platno, 187,5 x 137,5 cm


Ana, 1971., ulje na platnu, 80 x 70 cm


Autoportret, 2001.-2006.


Autoportret, 1954., olovka papir, 38,7 x 30,8 cm

Kratka biografija:
Josip Vaništa rođen je 17. svibnja 1924. u Karlovcu, gdje je maturirao 1943. godine. Diplomirao je na
Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1948. godine na Nastavničkom odsjeku, i nastavio godinu dana specijalizaciju slikarstva u klasi Marina Tartaglie. Kao asistent u Kabinetu za risanje na tadašnjem Tehničko Arhitektonskom fakultetu Sveučilista u Zagrebu zaposlen je 1951. godine. Docentom je imenovan 1964., izvanrednim profesorom 1970. a redovitim profesorom 1980. godine. Umirovljen je 1994. godine. Za člana suradnika u Razredu za likovne umjetnosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je 1992. godine, a dvije godine kasnije za redovitoga člana. Prvu izložbu imao je 1952. s Miljenkom Stančićem u Muzeju za umjetnost i obrt. Dobitnik je brojnik nagrada i priznanja, a 2006. godine dobio je Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo. Umro je u Zagrebu 24. ožujka 2018. godine.



UMJETNICI O UMJETNICIMA – LIKOVNI PANOPTIKUM

Suradnja Umjetničke galerije Dubrovnik i Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, Zagreb

Autorica izložbe: Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba 

Kustosica izložbe: Rozana Vojvoda, muzejska savjetnica Umjetničke galerije Dubrovnik

19.12.2024. - 9.3.2025.


Ivo Dulčić, Portret Antuna Masle, 1965., Zbirka NMMU


Milivoj Uzelac, U atelijeru, 1920., Zbirka NMMU

Izložba prezentira osamdesetak portreta kojima umjetnici/ce prikazuju svoje kolege/ice u mediju slikarstva, kiparstva, grafike i fotografije, te ističe kompleksnost suodnosa portretista i portretiranih, umjetnika i šire kulturne i društvene sredine. Autorica izložbe Lada Bošnjak Velagić, muzejska savjetnica Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti iz Zagreba izbor vrhunskih likovnih djela temelji na zbirci matičnoga Muzeja s nekoliko posudbi iz privatnih zbirki. Ova je izložba premijerno predstavljena u Nacionalnom muzeju moderne umjetnosti 2022. godine, a u Umjetničkoj galeriji Dubrovnik izložba je obogaćena djelima iz fundusa Umjetničke galerije Dubrovnik u izboru muzejske savjetnice Umjetničke galerije Dubrovnik Rozane Vojvode.
Ukazujući na kompleksnost odnosa umjetnika unutar šireg kulturnog i društvenog konteksta izložba „portretira“ našu umjetničku scenu od kraja 19. stoljeća do današnjih dana te posjetitelje upoznaje s prijateljskim, suradničkim, mentorskim, mecenatskim i drugim suodnosima koji su povezivali i definirali aktere našeg likovnog života referentnog perioda. Primjerice, međusobni portreti Vlaha Bukovca i Bele Čikoša Sesije, ali i Bukovčev portret Mirka Račkog tematiziraju mentorske, prijateljske i kolegijalne odnose rečenih umjetnika, ali i utjecaj Izidora Kršnjavoga, skori raskol u Društvu umjetnosti te začetak hrvatske likovne moderne 1898. godine.


Miroslav Kraljević, Portret slikara Benkovića, 1912., Zbirka NMMU


Vlaho Bukovac, Portret Bele Čikoša u atelijeru, 1896., Zbirka Vugrinec


Brojni su umjetnici predstavljeni i kao portretisti i kao portretirani (Stanoje Jovanović kao Šulentićev „Čovjek s crvenom bradom”, Ivo Dulčić, Marta Ehrlich, Ksenija Kantoci, Krsto Hegedušić, Nino Vranić...), a osobito su zanimljive kombinacije autoportreta i portreta kolege umjetnika poput Milivoja Uzelca s Vilkom Gecanom ili Matka Trebotića s Josephom Boysom. Intimniju dionicu izložbe predstavljaju brojni portreti umjetnika posvećeni bračnim parovima (Ruža Klein i Ivan Meštrović, Nasta Rojc i Branko Šenoa, Marta Ehrlich i Kamilo Tompa, Mila Kumbatović i Oton Gliha, Lujza Kuzmić i Karlo Mijić, Vesna Sokolić i Milan Berbuč).


Zlatko Šulentić, Čovjek s crvenom bradom, 1916., Zbirka NMMU